100.000 UMIROVLJENIKA VRAĆA SE RADITI? U Njemačkoj se pokazalo da to funkcionira

Foto: HGK

Mogućnost masovnijeg zapošljavanja umirovljenika na pola radnog vremena, koja se poslodavcima otvara od početka ove godine, trebala bi donijeti pozitivne pomake na hrvatskom tržištu rada.

Povratak umirovljenika i općenito zadržavanje starijih zaposlenika u svijetu rada podiže njihovu kupovnu moć i potrošnju, što dovodi do općega gospodarskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta. Ova mjera mogla bi i djelomično olakšati kronični problem nedostatka domaće radne snage te adresirati problem rada starijih osoba u sivoj i crnoj zoni.

‘Jedan od najtvrdokornijih i najdugovječnijih mitova na tržištu rada jest onaj da zaposlenost starijih pogoršava stanje s nezaposlenošću mlađe populacije, dok je empirijski utvrđena istina sasvim obrnuta. Naime, veća zaposlenost seniora smanjuje nezaposlenost kod mladih i povećava im plaće’, ističe savjetnik Hrvatske gospodarske komore za radnu politiku i zapošljavanje Davorko Vidović, dodajući kako taj mit proizlazi iz tradicionalnog shvaćanja ekonomije prema kojemu je ukupan broj radnih mjesta uglavnom konstantan, što u realnosti nije slučaj.

Vidović objašnjava kako su iskustva Njemačke, Francuske i Kanade pokazala da veća zaposlenost starijih radnika ima pozitivan učinak na zaposlenost mladih jer povećava obujam ekonomskih aktivnosti i time stvara nova radna mjesta za mlade.

‘To potvrđuje tezu da je ostanak ili povratak radnika u svijet rada i ekonomski i društveno opravdan. Time se podiže njihova kupovna moć i potrošnja, što dovodi do općega gospodarskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta. Naravno, uz napomenu da povratak umirovljenika na tržište rada treba biti rezultat njihove želje za aktivnijim i produktivnijim životom, a ne tek puke financijske nužde i egzistencijalne ugroženosti niskim mirovinama’, poručio je Vidović.

Prema njegovim procjenama, legalni rad umirovljenika i osoba s invaliditetom (oko 300.000 ljudi u Hrvatskoj) te učenika i studenata, može djelomično, ali ne i potpuno ublažiti problem nedostatka radnika. Smatra da potencijalne povratnike u svijet rada treba tražiti u mlađim kontingentima umirovljenika i procjenjuje da bi se oko 100.000 umirovljenika moglo radno aktivirati zbog ove nove mjere jer ih otprilike toliko već sada radi u sivoj ili crnoj zoni (povremeni poslovi čuvanja djece, skrbi o starijima, pomoćni poslovi u kućanstvu i sl.).

HGK već nekoliko godina sustavno upozorava nadležna državna tijela i donosioce političkih odluka na ozbiljne strukturne probleme hrvatskog tržišta rada. Nedostatak radnika s potrebnim znanjima i vještinama bio je uočljiv i kada je Hrvatska bila jedna od zemalja EU s najvišom stopom nezaposlenosti, čak i u vrijeme krize 2008. – 2015., dok je prave razmjere počeo pokazivati oživljavanjem proizvodnje te posebice nakon otvaranja europskog tržišta rada nakon pristupanja EU.

‘U skladu sa sve izraženijim zahtjevima naših članica, inicirali smo niz prijedloga kako osigurati dovoljan broj radnika iz domaćih kontingenata, s obzirom na to da Hrvatska bilježi jednu od najnižih stopa zaposlenosti i aktivnosti svoga stanovništva. Među tim je prijedlozima bio i prijedlog reaktiviranja radnika koji su umirovljeni, ali su sačuvali znatan radni potencijal. U tom smislu, svako stimuliranje ostanka u svijetu rada starijih radnika ili njihovo radno aktiviranje nakon odlaska u mirovinu predstavlja pozitivan pomak u kvalitetnijem radnom aktiviranju domaćih ljudskih potencijala’, zaključuje Vidović.

Podsjećamo: od 1. siječnja 2019. proširila se mogućnost zapošljavanja umirovljenika na pola radnog vremena, uz nastavak primanja pune mirovine. Umirovljenici koji tako skupe najmanje dvije godine novog staža mogu tražiti i novi izračun mirovine. Dosad je rad na pola radnog vremena bio dopušten samo osobama koje su otišle u starosnu mirovinu, odnosno muškarcima starijima od 65 i ženama starijima od 62 godine. No, od početka godine na pola se radnog vremena mogu zaposliti i osobe koje su otišle u prijevremenu mirovinu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Mail