„Dio proizvodnih pogona je neupotrebljiv za daljnju proizvodnju, a poslovni prostori malih poduzetnika u potpunosti su uništeni. Naravno, štete su nastale i na zalihama sirovina i gotovih proizvoda, a stradale su i trafostanice. U ovom je trenutku još uvijek prerano govoriti o ukupnom iznosu štete, jer su statičari još uvijek na terenu, a tlo i dalje svakodnevno podrhtava. No, prvi podaci pokazuju kako je oštećeno oko 3.500 obiteljskih kuća te nepoznat broj višestambenih zgrada i objekata kulturne baštine. Imajući na umu kako je procjena štete na zagrebačkom području iznosila gotovo 90 milijardi kuna, može se pretpostaviti kako će se šteta na području Banije također brojati u milijardama, što zahtjeva brzu i promišljenu pomoć“, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović.
Zato je Hrvatska gospodarska komora Vladi RH već iznijela svoje prijedloge mjera pomoći, koje uključuju poseban porezni tretman za gospodarske subjekte koji posluju na pogođenom području, privremeni moratorij na obračun poreznih davanja na sve donacije na tom području za vrijeme trajanja obnove, uključujući i ukidanje obračuna PDV-a na doniranu robu i usluge te deblokadu računa gospodarskih subjekata koji su registrirani na području za koje je proglašena katastrofa, a koja su uredno poslovala do 1. ožujka 2020.
Predloženo je i da se mjere za očuvanje radnih mjesta za pogođena područja prošire na sve poduzetnike, neovisno o njihovoj veličini i djelatnosti. Osim toga, potrebno je definirati i posebne kreditne linije za obnovu proizvodnih kapaciteta od strane HBOR-a, HAMAG BICRO-a i drugih financijskih institucija te obustaviti naplatu najamnina za objekte koji ne rade i koji zbog štete nisu u funkciji.
Koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najbolje iskustvo na našoj web stranici. Kolačići su datoteke pohranjene u vašem pregledniku i na većini ih web mjesta koriste za prilagodbu vašeg web iskustva.