‘KAD BI HRVATSKA UVELA EURO Pale bi kamate na kredite’

Hrvatska ima izrazito visoku euroiziranost financijskoga sustava.

‘Vidimo prevladavajuće koristi uvođenja eura za naše poduzetnike, međutim, pritom nikako ne smijemo smetnuti s uma da samo uvođenje eura neće riješiti strukturne probleme gospodarstva te da je u našem vlastitome interesu da se što jači i stabilniji pridružimo eurozoni. Zato je nužno uložiti dodatne napore da u ovoj pretpristupnoj fazi ubrzamo ublažavanje strukturnih slabosti hrvatskoga gospodarstva’, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović, komentirajući prednosti i mane uvođenja eura.

Pojasnio je kako je naše gospodarstvo izrazito tijesno vezano uz gospodarstvo europodručja jer su nam članice eurozone najvažniji vanjskotrgovinski partner (dvije trećine robne razmjene obavljamo s 19 članica eurozone), a i najveći investitori u Hrvatsku dolaze iz zemalja europodručja (oko 66 posto ukupnih izravnih ulaganja). Turizam nam je također ovisan o posjetiteljima iz država eurozone (oko 70% ukupnih prihoda od turizma i oko 60% noćenja).

‘Hrvatska ima izrazito visoku euroiziranost financijskoga sustava, pa s tih pozicija zamjena domaće valute eurom ima više prednosti u odnosu na rizike s gubitkom domaće valute kao instrumenta monetarne politike. U sustavu u kojemu su prihodi i obveze u istoj valuti znatno će se olakšati poslovanje gospodarstvenicima te smanjiti rizičnost u njihovom poslovanju. Stoga je glavna korist uvođenja eura za hrvatsko gospodarstvo uklanjanje valutnog rizika’, naglasio je Burilović, dodavši kako u sadašnjem sustavu postoji valutna neusklađenost obveza i imovine kod subjekata koji ostvaruju prihode u domaćoj valuti, a obveze su im vezane uz stranu valutu. Zbog toga je i sada osnovni instrument monetarne politike održavanje deviznog tečaja kune prema euru.

Još jedan pozitivan aspekt uvođenja eura za hrvatske građane i gospodarstvenike bio bi pad kamata, odnosno povoljniji uvjeti zaduživanja. Kamatne stope bi se približile razinama kamatnih stopa u europodručju, koje su trenutno osjetno niže nego u Hrvatskoj, unatoč tome što su generalno na povijesno niskim razinama.

Uvođenjem eura gospodarstvenicima će nestati i transakcijski troškovi zamjene kuna u eure i obratno, koji bi se u narednim godinama zbog očekivanog porasta broja izvoznika i vrijednosti izvoza, ali i uvoza, trebali povećati u odnosu na sadašnju razinu (procjenjuje se da iznose od 0,1 do 0,3% BDP-a na godišnjoj razini).

‘Trenutno tek 15 do 16 posto tvrtki u Hrvatskoj ostvaruje robni izvoz, a kako je većina našeg robnog izvoza vezana uz euro, uvođenje jedinstvene valute dalo bi dodatan poticaj izvozu i rastu zaposlenosti. Zbog manjeg troška kapitala i rizika izvoza, kao i ukidanja tečajnih razlika, izvoznici će biti konkurentniji’, zaključio je Burilović.